U najavi

PROGRAM ZA 2023.

 

Muzej-Museo Lapidarium

2/6/ – 2/7/2023

Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie

izložba

 

Dajla – crkva S. Ivana Krstitelja

24/6/2023 – u 17 sati

Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie

predstavljanje knjige u organizaciji Muzeja – Museo Lapidarium

 

Galerija Rigo

17/6/ – 9/7/2023

Ana Sladetić & Miran Šabić

izložba

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapiadrium

7/7/ – 9/8/2023

Istra kao Gaja

izložba iz fundusa Zbirke galerije Rigo

 

Galerija Rigo

14/07/ – 6/8/2023

Petar Brajnović – Arheologija kruha

izložba

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

 

Galerija Rigo

4/8/ – 16/8/2023

Marcelo Viques

izložba u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium

 

13/8/ – 12/9/2023

Ana Elizabet – Space Time 0

izložba

 

Galerija Rigo

16 /8/ – 12/9/2023

Miljana Babić & Nada Žgank – Dok nas smrt ne rastavi

izložba

u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium

15/9/ – 22/9/2023

  1. Arterija – Bez utičnica/ Unplugged

međunarodni festival

umjetnici: Wolfgang Berndt, Amelia Bowles,  Robin Davourie, Michael Jaeger , Antoine Langénieux-Villard, Marlon Red, Shawn Stipling, Beat Zoderer, Ivo Ringe, Heather Sheehan.

performans: Oleg Morović, Tomislav Brajnović, Josip Pino Ivančić, Đanino Božić, Mladen Stokar, Vadim Fisckin, Mateja Bučar.

 

Galerija Rigo

16/9/ – 8/10/2023

Heather Sheehan – One Woman. One Stone.

izložba

PastedGraphic-1

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium u Kubertonu

9/ – 10/2023

Umjetnička rezidencija 8. AIR Kuberton u suradnji s Ursulom Krinzinger

 

Muzej-Museo Lapidarium

30/9/ – 4/11/2023

Zlatna lubenica 7.0

izložba

Uduga Metamedij, Pula

 

Muzej-Museo Lapidarium u Kutini

5/10/ – 3/11/2023

Istra kao Gaja

izložba

međumuzejska suradnja s Muzejom Moslavine Kutina

 

 

PROGRAM 2022 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

2/4 – 9/4/ 2022

Muzej – Museo Lapidarium

u suradnji s Faro11 iz Rovinja

 STARTART

Start Art FB header

Na putujućoj izložbi predstavljamo osam radova deset mladih autora: Andrea Pasuli, Teo Stoković i Luka Vivoda, Paulo Krbavac, Erika Nežić i Ela Gržinić, Tibor Svetličić, Elena Kiss, Katarina Špehar i Leonarda Ivašić. Prvu nagradu i nagradu publike osvojila je Leonarda Ivašić učenica 4. F razreda srednje škole Mate Blažine u Labinu s radom „Moć pokreta“, a drugo mjesto osvojio je rad „Vlakovi“ Elene Kiss, učenice 4. razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Puli

 

Nositelj projekta StartArt je Faro11,Rovinj

Partneri: Metamedij, Pula; L.A.E. XXI, Labin; Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad;  Turistička zajednica Općine Bale.

Projekt StartArt sufinanciraju Istarska županija i Grad Pula.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

27/4 – 1/5/ 2022

Mediarej projekt:  Trening iz medijacije i restorativne pravde

Koordinator: Instituto Jacques Maritain (Italija )

Partneri: APS Nathan (Italija)

Fundatia Professional (Rumunjska )

Asociacion Ambit (Španjolska)

Europski forum za restorativnu pravdu (Belgija)

Udruga za kreativni socijalni rad (Hrvatska)

Mediarej_FINAL  Mediarej_online

Muzeji čuvaju građu i prezentiraju ju i stoga su važne karike u interpretaciji prošlosti i postizanju zajedničkog razumijevanja događaja i njihovog utjecaja na različite skupine i pojedince i na taj način pomažu da se s događajima iz prošlosti suočavamo na konstruktivan način koji pridonosi međusobnom razumijevanju i uvažavanju različitih iskustava u osobnoj, obiteljskoj i kolektivnoj povijesti.
Restorativna pravda je pristup koji u traženje rješenja i odlučivanje uključuje one na koje je utjecao neki događaj ili čin kojim je prouzročena šteta ili su povrijeđena prava. U njihovim susretima se medijacijom ili facilitacijom dolazi do zajedničkog razumijevanja i postizanje sporazuma o tome kako će se popraviti šteta, ispraviti nepravda i postići pravedno rješenje problema.

Zadnjih se godina u Europi razvijaju vrlo različiti modeli treninga iz restorativne pravde i medijacije – od poslijediplomskih studija do obuke prilagođene potrebama pojedinih zajednica. MEDIAREJ projekt razvija inovativne metode za povećanje kvalitete obuke medijatora i facilitatora restorativnih postupaka i za umrežavanju stručnjaka i organizacija iz različitih zemalja.

GALERIJA RIGO 

30/4 – 28/5/ 2022

Samira Saidi

Muzej Museo Lapidarium u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb i Galerijom VN. predstavlja radove mlade austrijske umjetnice Samire Saidi.

Dok1.sami (2)

Samira Saidi_Ecoystems © Samira Saidi                            Samira Saidi_Wasteland © Samira Saidi

Samira Saidi je afroeuropska fotografkinja, performerica i spisateljica. Preddiplomski studij završila je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu, a diplomski studij na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču. Njezini su radovi zadnje predstavljeni u okviru izložbe “Re:Present – Kako se odučiti od rasizma” u Svjetskom muzeju u Beču. U svom umjetničkom djelovanju postavlja društveno relevantna pitanja, preispitujući primjerice naš odnos prema okolišu i potrošačke navike te dokumentirajući prosvjedničke pokrete. Na izložbi se prikazuje izbor slika iz njezinih foto-serija Waste Land, We Belong With The Ocean, Ecosystems of Healing te Black Lives Matter-Protest.

Samira Saidi_BLM Protest © Samira Saidi

Samira Saidi_BLM Protest © Samira Saidi

Izložba se otvara 30. travnja u 20 sati u Galeriji Rigo. Nakon otvorenja održava se razgovor umjetnice sa sudionicima Mediarej projekta, koordinatora Instituta Jacques Maritain (Italija), o odnosu između umjetnosti i aktivizma, rasizmu i prosvjedničkim pokretima u Europi, kao i o ulozi roda i identiteta u umjetnosti i kulturi. Događanje je koncipirano kao poetsko-vizualni dijalog kojim se istražuju načini razumijevanja vidova umjetnosti i aktivističkih pozicija.

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

26/6 – 24/8/ 2022

ISTROX

Muzej-Museo Lapidarium

u suradnji s

Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu

50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta

Otvorenje izložbe u nedjelju 26. lipnja 2022. u 20 sati.

The linguist Tony Hurren   Page from Tony Hurren's notebooks_2

Lingvist  Tony Hurren                     Stranica iz radne bilježnice Tonija Hurrena, 1960-te

Oxford Research Archive (ORA)      Oxford Research Archive (ORA)

O izložbi i projektu govore: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a.

Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, Šušnjevice, Nove Vasi i Letaja.

Kustosica izložbe je Jerica Ziherl u suradnji s ISTROX-ovim timom.

Pula Arena, 1960s. Tony Hurren with two friends from the Istro-Romanian villages

1960s. Gracijela Bortul, Frane Stroligo [“Cattolico”], Tony Hurren, Arena, Pula.

Oxford Research Archive (ORA)

Izložba predstavlja pregled istraživanja o identitetu i jeziku Istro-Rumunja s područja Istre, kojeg vode lingvisti sa Sveučilišta u Oxfordu. Njezina su polazna točka arhivske fotografije i zvučni zapisi oxfordskog lingvista Tonija Hurrena koje je prikupio 1960-ih na području Istre (donacija Vere Hurren Sveučilištu u Oxfordu). Pored arhivske građe, izlažu se i novije fotografije i zvučni zapisi prikupljeni u sklopu projekta ISTROX, koji su usredotočeni na kontinuitet i promjene u posljednjih 50 godina.

 

9 / 10

Ulrike Lienbacher

Martin Walde

Tina Gverović

2 /7 – 2 /8 / 2022

Muzej-Museo Lapidarium u suradnji sa Schottenfeld Krinzinger, Beč

Galerija Rigo

AiR Kuberton 2021

Stefanie De Vos & Angelika Wischermann

GALERIJA RIGO

17 /6 – 30/6/ 2022

Igor Grubić

Do Animals…? (Da li životinje…?), 2017

multidisciplinarni projekt (5 postera, fotografija, kratki film)

image.ig

 

Riječ je o multimedijskom projektu temeljenom na istraživanju bivših klaonica u sjevernoj Italiji tijekom boravka Igora Grubića na  RAVE East Village Artist Residency. Kao nepokolebljivi pobornik prava životinja i štoviše kao aktivist, Grubić istražuje psihološki učinak ovih tvornica smrti na ljudsku svijest. Projekt se sastoji od serije pet plakata na kojima su  fotografije bivših, sada praznih  klaonica, preko kojih idu tekstovi – autorovi upiti. Prizori, tihi i hladni,  ali u isto vrijeme uznemirujući, vizualne su naracije puta kojim životinja ide od života do smrti, od svjetla do tame. Poput nadrealnog poziva na javnu moralnu odgovornost, koristeći se komercijalnim urbanim medijem  – plakatom, Grubić upoznaje širu javnost sa svojim istraživanjima i  sukobljenih osjećaja čovječanstva prema životinjama. Projekt je popraćen i filmom, snimljenim noću u ovim bivšim klaonicama i s intervjuima bivših djelatnika.

A.R.

AiR Kuberton

6 / 7

Igor Grubić

Đanino Božić

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

18/5 – 18/6/ 2022

Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022.

Marčelo Brajnović

Među ljudima-drugi put! Savršeni performer za sva vremena

19 h otvorenje izložbe

19.30 uvod i projekcija video rada „Gumila“Matije Debeljuha

Brajnovic_A_bijeli

Bez naziva, 1960-te, inv. br. 606

Brajnovic_02_A_bijeli

Bez naziva, 1988., inv. br. MML 607

maslina

Hoće li preživjeti ova maslina?, 1992., inv. br. MML 295

 

Nazvana po rečenicama s plakata iz 2017., koji je oblikovao i tekst napisao Marčelo Brajnović, izložba nastoji iz suvremene perspektive iznijeti neke do sada nepoznate pojedinosti iz umjetnikova naslijeđa. Također, izlažu se djela koja su u privatnom vlasništvu od kojih se većina prvi put predstavlja javnosti, kao i ona koja je se nalaze u fundusu Muzeja Lapidarium.

Ono što, međutim, ovom izložbom nije i dakako ne može biti monografskom retrospektivom, nego prije od toga naš naklon i iskorak k što boljem sagledavanju umjetničkog stvaralaštva Marčela Brajnovića. Jer, tek će valjati – naročito nakon što je njegov sveukupni opus sada definitivno zaključen – pokušati istražiti, pročitati, protumačiti, vrednovati ovu dragocjenu baštinu, a to će biti neodgodivi zadatak koji pred cijelom ekipom budućih interpretatora Marčelova raznorodnog djela tek predstoji.

Dovoljno je navesti samo jedan nepotpun pregled podataka iz umjetničke biografije Marčela Brajnovića (Rovinjsko Selo, 1934.-2021.). Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo na studij u Zagreb, dijelom u Beograd – i to umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja te naposljetku upoznati Zvjezdanu Hegedušić, buduću suprugu. Bilo je to u jednom desetljeću, otprilike između s kraja četrdesetih do početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Tek nakon tog mladog slijedi zreli Marčelo,i to kao slikar tijekom svog boravka u nekoliko europskih zemalja. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo gradi svoj životni prostor sa svojom obitelji na Gumili, zaravni brijega Golo brdo.

Bez obzira na to što ga je hrvatska povijest umjetnosti svrstavala u nadrealiste, što je povremeno i kratkotrajno pristajao na poneka udruživanja, bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o njegovom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika. Bio je odgovoran jedino spram vlastite moći, vjere i volje kao neokrnjenog kreativnog bića. U suvremenom društvu cijena za takvu nepopustljivost i neuklopljenost vrlo je velika, no Marčelo je bio spreman podnijeti je bez ostataka, ne vodeći računa o statusima, materijalnim i svim ostalim efemernim dobitnim kombinacijama.

Stoga se izložba bavi i Brajnovićevim samizdatima, manifestima, tezama i projektima, koji u specifičnoj formi izražavanja i vrlo subjektivističkim stajalištima iznose misli o „Veleposlanstvu Kraljevstva Božjeg“, o kritici autoriteta, o ulozi umjetnika-poslanika Ilijaha okovanog normama društva i medijskim terorom. Ustrajnost, koja se danas rijetko susreće, vodila ga je do jedine nade koja nije ponižavajuća i dehumanizirana obmana, u ono što je Léo Ferré zvao „božanskom Anarhijom“.

Pa ipak, unatoč ugledu što ga je imao u krugovima svojih znalaca i poštovalaca, nagradama i priznanjima, brojnim izložbama i djelima u muzejskim fundusima, Marčelo Brajnović je čak i za one koji ga kao umjetnika vrlo cijene zapravo još uvijek jedan „veliki nepoznati“. Stoga je ova izložba skroman doprinos razumijevanju jedne cjelovite i svestrane osobe ili, kako je sam zapisao, „savršenog performera za sva vremena“; umjetnika uvijek tu-prisutan, ali ne do kraja otkriven, neidentificiran, nedorečen.

Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa„istarskih tema“.

Kustosica izložbe: Jerica Ziherl. Izložba je otvorena do 18. lipnja 2022.

 

GALERIJA RIGO 

5/8 – 22/8/ 2022

Nika Oblak&Primož Novak

A sada nešto potpuno drugačije 14

video/kinetička  instalacija

Nika Oblak & Primoz Novak_2019_Where_Do_We_Come_From_What_Are_We_Where_Are_We_Going_production_shot   Nika Oblak & Primoz Novak_2019_Where_Do_We_Come_From_What_Are_We_Where_Are_We_Going(2)

Novak2019.WhereDoWeComeFromWhatAreWeWhereAreWeGoingproductionshot

U duhu montipajtonovaca, rečenica ‘A sada nešto potpuno drugačije’ našla je svoje mjesto u urbanom vokabularu kao kratak komentar bilo kakve suludosti,  a slovenski umjetnički tandem Oblak&Novak koriste je za svoje kinetičke video instalacije kojima propituju mogućnost „bijega iz ekrana“; ekrana među bezbrojnim ekranima, informativnim pločama i pametnim telefonima koji preplavljuju naše suvremeno postojanje.

Izložbu čine dvije odabrane instalacije: prva prikazuje ženu kako beskonačno trči iz ekrana u ekran, praćena monotonim zvukom i bjelinom pozadine, dok druga prikazuje muškarca uhvaćena unutar pravokutnog ekrana koji beskrajno hoda (izgleda kao da nespretno okreće veliki kotač, ali zapravo okreće 16:9 LCD monitor).

Infinity_digital(1)   Infinity_digital(2)

Infinity.digital(1)                                                                                                          Infinity.digital(2)

Nika Oblak i Primož Novak rade zajedno od 2003. U svojim radovima bave se problematikom suvremenih medija i seciraju vizualnu i lingvističku strukturu društva koje pokreće kapital. Autori su brojnih projekata, uključujući performanse, filmove, fotografije i instalacije, koji zajedno čine istraživanje suvremenog života, s fokusom na njegove najkontroverznije aspekte: zamke konzumerizma, opresivne strukture rada i politike, dvosmislen odnos između stvarnosti i fikcije, te skrivene opasnosti nekritičkog korištenja tehnologije.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM I GALERIJA RIGO 

2/9 – 9/10/ 2022

Zbirka Čičak

Autor izložbe: dr. sc. Zvonko Maković

 

Julije Knifer Meandar M - 75 1975 70 x 160 cm

Julie Knifer Meandar M – 75, 1975 (70×160), ©Zbirka Čičak

 

U Hrvatskoj je nekoliko iznimnih privatnih umjetničkih zbirki u kojima se nalaze djela moderne i suvremene umjetnosti. Štoviše, svaki od kolekcionara artikulira specifičan osobni izbor umjetnika i umjetničkih djela, a njihove bi se zbirke, što količinom, što razinom vrijednosti, mogle razumjeti kao alternativni muzej nacionalne moderne i suvremene umjetnosti. Među takvim su kolekcionarima i Igor Čičak i Gordana Gregurić Čičak. Dovoljno je samo iz građe koja čini ovu zbirku prepoznati afinitete kolekcionara. Oni godinama strastveno, ali i duboko promišljeno biraju umjetnike i pogotovo njihova djela nastala od sredine 20. stoljeća do danas. Riječ je uvijek o djelima koja na vrlo dobar način reprezentiraju umjetnika i nameću se kao nezaobilazne činjenice u korpusu svakoga od pojedinačnih umjetničkih opusa, te hrvatske moderne i suvremene umjetnosti u cjelini. Broj zastupljenih umjetnika, a osobito broj njihovih djela nisu nikada predstavljali za Zbirku Čičak osnovno polazište pri definiranju karaktera zbirke. Oni su se uvijek povodili umjetničkom razinom i posebnošću koje svako djelo predstavlja u kontekstu cjeline, nekog imaginarnog muzeja. Jedna od osobina Zbirke Čičak je da su u njoj zastupljena mahom djela apstraktne umjetnosti, pri čemu su ovdje prisutni različiti vidovi apstrakcije, kao i ona djela i autori koji po suvremenoj klasifikaciji izlaze iz kruga apstrakcije. Dovoljno je spomenuti samo umjetnike čiji radovi čine matičnu liniju ove zbirke, ali i matičnu liniju novije hrvatske umjetnosti uopće. Tu su odreda reprezentativna djela umjetnika koji su pripadali grupama EXAT-51 i Gorgona, pa tako Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera, Aleksandra Srneca, Božidara Rašice, Vlade Kristla, te gorgonaša Julija Knifera, Đure Sedera, Ivana Kožarića, Marijana Jevšovara, Miće Bašičevića Mangelosa, ali i velikih individualaca koji nisu pripadali ovim grupama, ali su zajedno s njima stvarali najviše standarde novije nacionalne umjetnosti. Među njima svakako treba spomenuti Vojina Bakića, Dušana Džamonju, Edu Murtića,Miroslava Šuteja, Ivu Gattina, Eugena Fellera, Jurja Dobrovića, Ferdinanda Kulmera, Otona Glihu, Franu Šimunovića, Ljubu Ivančića, Miljenka Stančića i brojne druge. Samo iz spomenutih imena jasno je da Zbirka Čičak predstavlja vrijednu ne alternativu, nego dopunu fundusima ključnih nacionalnih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Izložba će se moći razgledati do 9. 10. 2022.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

21/10 – 4/12/ 2022

iz muzejskog ciklusa Upoznajmo hrvatske muzeje, predstavljamo

Muzej Moslavine Kutina

MuzejMoslavina-web.jpg.mala

trijem crkvena       7731-R-1

” Trijem crkvena” courtesy of Muzej Moslavine Kutina       ” Postcard” courtesy of Muzej Moslavine Kutina

Muzej Moslavine Kutina kompleksna je muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga područja Moslavine, dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Bez obzira na udaljenosti i različite postave, naša dva muzeja povezuje motiv grifona, doduše iz različitih razdoblja, što ovom međumuzejskom suradnjom tematiziramo suvremenim i multimedijskim postavom. Poveznica je i umjetnik Ivan Milat, osnivač i kustos Muzeja Moslavine, koji od 1951. do 1955. živi i predaje u Puli, gdje i nastaju brojni radovi iz tog razdoblja. Jedna od Mialtovih učenica živi u Novigradu, što je bio dodatnim razlogom da ga predstavimo, kao i to da umjetnikov unuk Josip Milat Mikalka, student povijesti u Puli, donosi esej o sjećanju na djeda, obradu crteža iz obiteljske zbirke i pulskog opusa.

Starije žene u nošnjama zagasitih boja

”Narodna nošnja” courtesy of Muzej Moslavine Kutina

 

Muzejski  koncept gostovanja Muzeja Moslavine u Novigradu, ujedno i po prvi puta u Istri, sadrži izbor kulturno povijesne građe s motivima grifona; izbor razglednica iz 19./20. st. na temu Moslavine, izbor etnografske građe (pisanice, peče i nošnje), izbor radova Ivana Milata (slike s motivima „čardaka“ i Kutine). Tijekom izložbe predviđena su  predavanja i edukativne radionice izrade pisanica i glinenih grifona. Predstavljanje dijela zbirki Muzeja Moslavine Kutina u Novigradu dodatni je prinos boljem poznavanju i vrednovanju hrvatske kulturne baštine.

Kustosice: Jasmina Uroda Kutlić i Jerica Ziherl.

Izložba ostaje otvorena do 4 / 12 / 2022.