U najavi
PROGRAM ZA 2023.
Muzej-Museo Lapidarium
2/6/ – 2/7/2023
Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie
izložba
Dajla – crkva S. Ivana Krstitelja
24/6/2023 – u 17 sati
Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie
predstavljanje knjige u organizaciji Muzeja – Museo Lapidarium
Galerija Rigo
17/6/ – 9/7/2023
Ana Sladetić & Miran Šabić
izložba
Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova
Muzej-Museo Lapiadrium
7/7/ – 9/8/2023
Istra kao Gaja
izložba iz fundusa Zbirke galerije Rigo
Galerija Rigo
14/07/ – 6/8/2023
Petar Brajnović – Arheologija kruha
izložba
Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova
Galerija Rigo
4/8/ – 16/8/2023
Marcelo Viques
izložba u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien
Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova
Muzej-Museo Lapidarium
13/8/ – 12/9/2023
Ana Elizabet – Space Time 0
izložba
Galerija Rigo
16 /8/ – 12/9/2023
Miljana Babić & Nada Žgank – Dok nas smrt ne rastavi
izložba
u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien
Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova
Muzej-Museo Lapidarium
15/9/ – 22/9/2023
- Arterija – Bez utičnica/ Unplugged
međunarodni festival
umjetnici: Wolfgang Berndt, Amelia Bowles, Robin Davourie, Michael Jaeger , Antoine Langénieux-Villard, Marlon Red, Shawn Stipling, Beat Zoderer, Ivo Ringe, Heather Sheehan.
performans: Oleg Morović, Tomislav Brajnović, Josip Pino Ivančić, Đanino Božić, Mladen Stokar, Vadim Fisckin, Mateja Bučar.
Galerija Rigo
16/9/ – 8/10/2023
Heather Sheehan – One Woman. One Stone.
izložba
Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova
Muzej-Museo Lapidarium u Kubertonu
9/ – 10/2023
Umjetnička rezidencija 8. AIR Kuberton u suradnji s Ursulom Krinzinger
Muzej-Museo Lapidarium
30/9/ – 4/11/2023
Zlatna lubenica 7.0
izložba
Uduga Metamedij, Pula
Muzej-Museo Lapidarium u Kutini
5/10/ – 3/11/2023
Istra kao Gaja
izložba
međumuzejska suradnja s Muzejom Moslavine Kutina
PROGRAM 2022
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM
2/4 – 9/4/ 2022
Muzej – Museo Lapidarium
u suradnji s Faro11 iz Rovinja
STARTART
Na putujućoj izložbi predstavljamo osam radova deset mladih autora: Andrea Pasuli, Teo Stoković i Luka Vivoda, Paulo Krbavac, Erika Nežić i Ela Gržinić, Tibor Svetličić, Elena Kiss, Katarina Špehar i Leonarda Ivašić. Prvu nagradu i nagradu publike osvojila je Leonarda Ivašić učenica 4. F razreda srednje škole Mate Blažine u Labinu s radom „Moć pokreta“, a drugo mjesto osvojio je rad „Vlakovi“ Elene Kiss, učenice 4. razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Puli
Nositelj projekta StartArt je Faro11,Rovinj
Partneri: Metamedij, Pula; L.A.E. XXI, Labin; Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad; Turistička zajednica Općine Bale.
Projekt StartArt sufinanciraju Istarska županija i Grad Pula.
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM
27/4 – 1/5/ 2022
Mediarej projekt: Trening iz medijacije i restorativne pravde
Koordinator: Instituto Jacques Maritain (Italija )
Partneri: APS Nathan (Italija)
Fundatia Professional (Rumunjska )
Asociacion Ambit (Španjolska)
Europski forum za restorativnu pravdu (Belgija)
Udruga za kreativni socijalni rad (Hrvatska)
Muzeji čuvaju građu i prezentiraju ju i stoga su važne karike u interpretaciji prošlosti i postizanju zajedničkog razumijevanja događaja i njihovog utjecaja na različite skupine i pojedince i na taj način pomažu da se s događajima iz prošlosti suočavamo na konstruktivan način koji pridonosi međusobnom razumijevanju i uvažavanju različitih iskustava u osobnoj, obiteljskoj i kolektivnoj povijesti.
Restorativna pravda je pristup koji u traženje rješenja i odlučivanje uključuje one na koje je utjecao neki događaj ili čin kojim je prouzročena šteta ili su povrijeđena prava. U njihovim susretima se medijacijom ili facilitacijom dolazi do zajedničkog razumijevanja i postizanje sporazuma o tome kako će se popraviti šteta, ispraviti nepravda i postići pravedno rješenje problema.
Zadnjih se godina u Europi razvijaju vrlo različiti modeli treninga iz restorativne pravde i medijacije – od poslijediplomskih studija do obuke prilagođene potrebama pojedinih zajednica. MEDIAREJ projekt razvija inovativne metode za povećanje kvalitete obuke medijatora i facilitatora restorativnih postupaka i za umrežavanju stručnjaka i organizacija iz različitih zemalja.
GALERIJA RIGO
30/4 – 28/5/ 2022
Samira Saidi
Muzej Museo Lapidarium u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb i Galerijom VN. predstavlja radove mlade austrijske umjetnice Samire Saidi.
Samira Saidi_Ecoystems © Samira Saidi Samira Saidi_Wasteland © Samira Saidi
Samira Saidi je afroeuropska fotografkinja, performerica i spisateljica. Preddiplomski studij završila je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu, a diplomski studij na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču. Njezini su radovi zadnje predstavljeni u okviru izložbe “Re:Present – Kako se odučiti od rasizma” u Svjetskom muzeju u Beču. U svom umjetničkom djelovanju postavlja društveno relevantna pitanja, preispitujući primjerice naš odnos prema okolišu i potrošačke navike te dokumentirajući prosvjedničke pokrete. Na izložbi se prikazuje izbor slika iz njezinih foto-serija Waste Land, We Belong With The Ocean, Ecosystems of Healing te Black Lives Matter-Protest.
Samira Saidi_BLM Protest © Samira Saidi
Izložba se otvara 30. travnja u 20 sati u Galeriji Rigo. Nakon otvorenja održava se razgovor umjetnice sa sudionicima Mediarej projekta, koordinatora Instituta Jacques Maritain (Italija), o odnosu između umjetnosti i aktivizma, rasizmu i prosvjedničkim pokretima u Europi, kao i o ulozi roda i identiteta u umjetnosti i kulturi. Događanje je koncipirano kao poetsko-vizualni dijalog kojim se istražuju načini razumijevanja vidova umjetnosti i aktivističkih pozicija.
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM
26/6 – 24/8/ 2022
ISTROX
Muzej-Museo Lapidarium
u suradnji s
Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu
50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta
Otvorenje izložbe u nedjelju 26. lipnja 2022. u 20 sati.
Lingvist Tony Hurren Stranica iz radne bilježnice Tonija Hurrena, 1960-te
Oxford Research Archive (ORA) Oxford Research Archive (ORA)
O izložbi i projektu govore: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a.
Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, Šušnjevice, Nove Vasi i Letaja.
Kustosica izložbe je Jerica Ziherl u suradnji s ISTROX-ovim timom.
1960s. Gracijela Bortul, Frane Stroligo [“Cattolico”], Tony Hurren, Arena, Pula.
Oxford Research Archive (ORA)
Izložba predstavlja pregled istraživanja o identitetu i jeziku Istro-Rumunja s područja Istre, kojeg vode lingvisti sa Sveučilišta u Oxfordu. Njezina su polazna točka arhivske fotografije i zvučni zapisi oxfordskog lingvista Tonija Hurrena koje je prikupio 1960-ih na području Istre (donacija Vere Hurren Sveučilištu u Oxfordu). Pored arhivske građe, izlažu se i novije fotografije i zvučni zapisi prikupljeni u sklopu projekta ISTROX, koji su usredotočeni na kontinuitet i promjene u posljednjih 50 godina.
9 / 10
Ulrike Lienbacher
Martin Walde
Tina Gverović
2 /7 – 2 /8 / 2022
Muzej-Museo Lapidarium u suradnji sa Schottenfeld Krinzinger, Beč
Galerija Rigo
AiR Kuberton 2021
Stefanie De Vos & Angelika Wischermann
GALERIJA RIGO
17 /6 – 30/6/ 2022
Igor Grubić
Do Animals…? (Da li životinje…?), 2017
multidisciplinarni projekt (5 postera, fotografija, kratki film)
Riječ je o multimedijskom projektu temeljenom na istraživanju bivših klaonica u sjevernoj Italiji tijekom boravka Igora Grubića na RAVE East Village Artist Residency. Kao nepokolebljivi pobornik prava životinja i štoviše kao aktivist, Grubić istražuje psihološki učinak ovih tvornica smrti na ljudsku svijest. Projekt se sastoji od serije pet plakata na kojima su fotografije bivših, sada praznih klaonica, preko kojih idu tekstovi – autorovi upiti. Prizori, tihi i hladni, ali u isto vrijeme uznemirujući, vizualne su naracije puta kojim životinja ide od života do smrti, od svjetla do tame. Poput nadrealnog poziva na javnu moralnu odgovornost, koristeći se komercijalnim urbanim medijem – plakatom, Grubić upoznaje širu javnost sa svojim istraživanjima i sukobljenih osjećaja čovječanstva prema životinjama. Projekt je popraćen i filmom, snimljenim noću u ovim bivšim klaonicama i s intervjuima bivših djelatnika.
A.R.
AiR Kuberton
6 / 7
Igor Grubić
Đanino Božić
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM
18/5 – 18/6/ 2022
Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022.
Marčelo Brajnović
Među ljudima-drugi put! Savršeni performer za sva vremena
19 h otvorenje izložbe
19.30 uvod i projekcija video rada „Gumila“Matije Debeljuha
Bez naziva, 1960-te, inv. br. 606
Bez naziva, 1988., inv. br. MML 607
Hoće li preživjeti ova maslina?, 1992., inv. br. MML 295
Nazvana po rečenicama s plakata iz 2017., koji je oblikovao i tekst napisao Marčelo Brajnović, izložba nastoji iz suvremene perspektive iznijeti neke do sada nepoznate pojedinosti iz umjetnikova naslijeđa. Također, izlažu se djela koja su u privatnom vlasništvu od kojih se većina prvi put predstavlja javnosti, kao i ona koja je se nalaze u fundusu Muzeja Lapidarium.
Ono što, međutim, ovom izložbom nije i dakako ne može biti monografskom retrospektivom, nego prije od toga naš naklon i iskorak k što boljem sagledavanju umjetničkog stvaralaštva Marčela Brajnovića. Jer, tek će valjati – naročito nakon što je njegov sveukupni opus sada definitivno zaključen – pokušati istražiti, pročitati, protumačiti, vrednovati ovu dragocjenu baštinu, a to će biti neodgodivi zadatak koji pred cijelom ekipom budućih interpretatora Marčelova raznorodnog djela tek predstoji.
Dovoljno je navesti samo jedan nepotpun pregled podataka iz umjetničke biografije Marčela Brajnovića (Rovinjsko Selo, 1934.-2021.). Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo na studij u Zagreb, dijelom u Beograd – i to umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja te naposljetku upoznati Zvjezdanu Hegedušić, buduću suprugu. Bilo je to u jednom desetljeću, otprilike između s kraja četrdesetih do početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Tek nakon tog mladog slijedi zreli Marčelo,i to kao slikar tijekom svog boravka u nekoliko europskih zemalja. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo gradi svoj životni prostor sa svojom obitelji na Gumili, zaravni brijega Golo brdo.
Bez obzira na to što ga je hrvatska povijest umjetnosti svrstavala u nadrealiste, što je povremeno i kratkotrajno pristajao na poneka udruživanja, bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o njegovom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika. Bio je odgovoran jedino spram vlastite moći, vjere i volje kao neokrnjenog kreativnog bića. U suvremenom društvu cijena za takvu nepopustljivost i neuklopljenost vrlo je velika, no Marčelo je bio spreman podnijeti je bez ostataka, ne vodeći računa o statusima, materijalnim i svim ostalim efemernim dobitnim kombinacijama.
Stoga se izložba bavi i Brajnovićevim samizdatima, manifestima, tezama i projektima, koji u specifičnoj formi izražavanja i vrlo subjektivističkim stajalištima iznose misli o „Veleposlanstvu Kraljevstva Božjeg“, o kritici autoriteta, o ulozi umjetnika-poslanika Ilijaha okovanog normama društva i medijskim terorom. Ustrajnost, koja se danas rijetko susreće, vodila ga je do jedine nade koja nije ponižavajuća i dehumanizirana obmana, u ono što je Léo Ferré zvao „božanskom Anarhijom“.
Pa ipak, unatoč ugledu što ga je imao u krugovima svojih znalaca i poštovalaca, nagradama i priznanjima, brojnim izložbama i djelima u muzejskim fundusima, Marčelo Brajnović je čak i za one koji ga kao umjetnika vrlo cijene zapravo još uvijek jedan „veliki nepoznati“. Stoga je ova izložba skroman doprinos razumijevanju jedne cjelovite i svestrane osobe ili, kako je sam zapisao, „savršenog performera za sva vremena“; umjetnika uvijek tu-prisutan, ali ne do kraja otkriven, neidentificiran, nedorečen.
Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa„istarskih tema“.
Kustosica izložbe: Jerica Ziherl. Izložba je otvorena do 18. lipnja 2022.
GALERIJA RIGO
5/8 – 22/8/ 2022
Nika Oblak&Primož Novak
A sada nešto potpuno drugačije 14
video/kinetička instalacija
Novak2019.WhereDoWeComeFromWhatAreWeWhereAreWeGoingproductionshot
U duhu montipajtonovaca, rečenica ‘A sada nešto potpuno drugačije’ našla je svoje mjesto u urbanom vokabularu kao kratak komentar bilo kakve suludosti, a slovenski umjetnički tandem Oblak&Novak koriste je za svoje kinetičke video instalacije kojima propituju mogućnost „bijega iz ekrana“; ekrana među bezbrojnim ekranima, informativnim pločama i pametnim telefonima koji preplavljuju naše suvremeno postojanje.
Izložbu čine dvije odabrane instalacije: prva prikazuje ženu kako beskonačno trči iz ekrana u ekran, praćena monotonim zvukom i bjelinom pozadine, dok druga prikazuje muškarca uhvaćena unutar pravokutnog ekrana koji beskrajno hoda (izgleda kao da nespretno okreće veliki kotač, ali zapravo okreće 16:9 LCD monitor).
Infinity.digital(1) Infinity.digital(2)
Nika Oblak i Primož Novak rade zajedno od 2003. U svojim radovima bave se problematikom suvremenih medija i seciraju vizualnu i lingvističku strukturu društva koje pokreće kapital. Autori su brojnih projekata, uključujući performanse, filmove, fotografije i instalacije, koji zajedno čine istraživanje suvremenog života, s fokusom na njegove najkontroverznije aspekte: zamke konzumerizma, opresivne strukture rada i politike, dvosmislen odnos između stvarnosti i fikcije, te skrivene opasnosti nekritičkog korištenja tehnologije.
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM I GALERIJA RIGO
2/9 – 9/10/ 2022
Zbirka Čičak
Autor izložbe: dr. sc. Zvonko Maković
Julie Knifer Meandar M – 75, 1975 (70×160), ©Zbirka Čičak
U Hrvatskoj je nekoliko iznimnih privatnih umjetničkih zbirki u kojima se nalaze djela moderne i suvremene umjetnosti. Štoviše, svaki od kolekcionara artikulira specifičan osobni izbor umjetnika i umjetničkih djela, a njihove bi se zbirke, što količinom, što razinom vrijednosti, mogle razumjeti kao alternativni muzej nacionalne moderne i suvremene umjetnosti. Među takvim su kolekcionarima i Igor Čičak i Gordana Gregurić Čičak. Dovoljno je samo iz građe koja čini ovu zbirku prepoznati afinitete kolekcionara. Oni godinama strastveno, ali i duboko promišljeno biraju umjetnike i pogotovo njihova djela nastala od sredine 20. stoljeća do danas. Riječ je uvijek o djelima koja na vrlo dobar način reprezentiraju umjetnika i nameću se kao nezaobilazne činjenice u korpusu svakoga od pojedinačnih umjetničkih opusa, te hrvatske moderne i suvremene umjetnosti u cjelini. Broj zastupljenih umjetnika, a osobito broj njihovih djela nisu nikada predstavljali za Zbirku Čičak osnovno polazište pri definiranju karaktera zbirke. Oni su se uvijek povodili umjetničkom razinom i posebnošću koje svako djelo predstavlja u kontekstu cjeline, nekog imaginarnog muzeja. Jedna od osobina Zbirke Čičak je da su u njoj zastupljena mahom djela apstraktne umjetnosti, pri čemu su ovdje prisutni različiti vidovi apstrakcije, kao i ona djela i autori koji po suvremenoj klasifikaciji izlaze iz kruga apstrakcije. Dovoljno je spomenuti samo umjetnike čiji radovi čine matičnu liniju ove zbirke, ali i matičnu liniju novije hrvatske umjetnosti uopće. Tu su odreda reprezentativna djela umjetnika koji su pripadali grupama EXAT-51 i Gorgona, pa tako Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera, Aleksandra Srneca, Božidara Rašice, Vlade Kristla, te gorgonaša Julija Knifera, Đure Sedera, Ivana Kožarića, Marijana Jevšovara, Miće Bašičevića Mangelosa, ali i velikih individualaca koji nisu pripadali ovim grupama, ali su zajedno s njima stvarali najviše standarde novije nacionalne umjetnosti. Među njima svakako treba spomenuti Vojina Bakića, Dušana Džamonju, Edu Murtića,Miroslava Šuteja, Ivu Gattina, Eugena Fellera, Jurja Dobrovića, Ferdinanda Kulmera, Otona Glihu, Franu Šimunovića, Ljubu Ivančića, Miljenka Stančića i brojne druge. Samo iz spomenutih imena jasno je da Zbirka Čičak predstavlja vrijednu ne alternativu, nego dopunu fundusima ključnih nacionalnih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Izložba će se moći razgledati do 9. 10. 2022.
MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM
21/10 – 4/12/ 2022
iz muzejskog ciklusa Upoznajmo hrvatske muzeje, predstavljamo
Muzej Moslavine Kutina
” Trijem crkvena” courtesy of Muzej Moslavine Kutina ” Postcard” courtesy of Muzej Moslavine Kutina
Muzej Moslavine Kutina kompleksna je muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga područja Moslavine, dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Bez obzira na udaljenosti i različite postave, naša dva muzeja povezuje motiv grifona, doduše iz različitih razdoblja, što ovom međumuzejskom suradnjom tematiziramo suvremenim i multimedijskim postavom. Poveznica je i umjetnik Ivan Milat, osnivač i kustos Muzeja Moslavine, koji od 1951. do 1955. živi i predaje u Puli, gdje i nastaju brojni radovi iz tog razdoblja. Jedna od Mialtovih učenica živi u Novigradu, što je bio dodatnim razlogom da ga predstavimo, kao i to da umjetnikov unuk Josip Milat Mikalka, student povijesti u Puli, donosi esej o sjećanju na djeda, obradu crteža iz obiteljske zbirke i pulskog opusa.
”Narodna nošnja” courtesy of Muzej Moslavine Kutina
Muzejski koncept gostovanja Muzeja Moslavine u Novigradu, ujedno i po prvi puta u Istri, sadrži izbor kulturno povijesne građe s motivima grifona; izbor razglednica iz 19./20. st. na temu Moslavine, izbor etnografske građe (pisanice, peče i nošnje), izbor radova Ivana Milata (slike s motivima „čardaka“ i Kutine). Tijekom izložbe predviđena su predavanja i edukativne radionice izrade pisanica i glinenih grifona. Predstavljanje dijela zbirki Muzeja Moslavine Kutina u Novigradu dodatni je prinos boljem poznavanju i vrednovanju hrvatske kulturne baštine.
Kustosice: Jasmina Uroda Kutlić i Jerica Ziherl.
Izložba ostaje otvorena do 4 / 12 / 2022.