U najavi

PROGRAM 2024.

(datumi podložni promjenama)

Galerija Rigo

27.4. – 16. 5. 2024.

DODOSTROH

Novigrad mood – light, reflections, contrasts

Ozračje Novigrada – svijetlo, odrazi, suprotnosti

Otvorenje izložbe, uz prisustvo umjetnice, u subotu 27. travnja u 19 sati.

Austrijska fotografkinja Heidrun Strohmeyer (DODOSTROH) ima poseban odnos prema Novigradu. Već dugi niz godina nekoliko tjedana provodi u gradu koji je za nju uvijek mjesto inspiracije i kreativnosti. Kroz slike (image) izloženih fotografija pratimo autoričin tehnički razvojni put, kao i njezino estetsko i  konceptualno istraživanje prezentacijske logike jednog mjesta iskazanog vizualnim jezikom.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

Picture1

©DodoStroh, 2024.

8.6 – 4.7.2024.

Ulrike Lienbacher

Ursulas Garten / Ursulin vrt

Otvorenje izložbe, uz prisustvo umjetnice i Marine Chrystoph, direktorice Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, u subotu 8. lipnja 2024. u 20 sati.

Izlaže se 55 fotografija, svaka 46×34,5 cm, dopunjenih s nekoliko suptilnih crteža koji svojim bijelim prazninama čine kontrapunkt crninama noćnih snimaka biljaka, kukaca ili tragova životinja zabilježenih analognom kamerom. Riječ je o djelima koja su nastala tijekom sudjelovanja Ulrike Lienbacher na umjetničkoj rezidenciji AiR Kuberton u jesen 2022., u organizaciji Muzeja i Ursule Krinzinger. Stoga i naziv izložbe Ursulin vrt, što se referira na zelenu površina koja okružuje rezidenciju u Kubertonu. Fotografije Ulrike Lienbacher čine kombinaciju dokumentarističkog bilježenja, promatranja i zapažanja istarskog krajolika, što se prožima s umjetničinim estetiziranim likovnim i konceptualnim obilježjima.

Uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, Grada Novigrada-Cittanove i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

Picture2

Courtesy of Galerie Krinzinger

6.– 31. 7. 2024.

Branimir Štivić

Točkanje (engl. “DOTWORK”)

Otvorenje izložbe, uz prisustvo umjetnika,  u subotu 6. srpnja 2024. u 20 sati.  Izložbu prati digitalni web katalog uz QR kod. Autor teksta Lovro Japundžić.

Riječ je o multimedijalnoj izložbi čija je kompozicija sastavljena od serije digitalnih kvadrata LED ekrana veličine 192x192mm, razmaka piksela 3mm.

Izložba se bavi vizikalnošću piksela i rasterizacije digitalne grafike te koristi video kao medij svjetlosti te istražuje difuziju materijala, refleksije i ambijentalnu svjetlost. Umjetnik se uz samu fizikalnost piksela i specifičnost medija bavi problematikom digitalnih reklama i svjetlosnog onečišćenja u turistički orijentiranim mjestima i starim povijesnim jezgrama gradova.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove,  Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

Picture4 Picture3

©Branimir Štivić, 2024.

2. – 28. 8. 2024.

Jiři Kočica

Trudna Diotima

Otvorenje izložbe, uz prisustvo umjetnika,  u petak 2. kolovoza  2024. u 21 sat. Izložbu otvara autor teksta Vasja  Nagy.

Slovenski akademski kipar, crtač, pedagog, književnik i esejist čest je novigradski gost, odnosno godinama boravi u Maredi. Predstavlja se sa skulpturalnom instalacijom koja se temelji na autorovim istraživanjima koja je provodio u suradnji sa znanstvenicima s Kemijskog instituta i Instituta za arhitekturu u Ljubljani. Izlažu se „velike i male figurine“, zapravo otisci ljudskih dijelova tijela izvedenih od prozirnih gelova u kojima “pluta” sekvencirni DNK. Geopolimerne skulpture podsjećaju na klasična kiparska djela iz 60-ih, međutim izvedena su suvremenim tehnikama – kompjuterskom modulacijom i 3D isprintom.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

Picture5

 

30.8. – 15. 9. 2024.

Matija Debeljuh

The Servant / Sluga

Otvorenje izložbe, uz prisustvo umjetnika,  u petak 30. kolovoza  2024 u 20 sati.

Izlaže se serija recentnih fotografija koje su koncipirane tijekom umjetnikove rezidencije na AiR Kubertonu u jesen 2023., u isto vrijeme kada je Matija Debeljuh, sada u ulozi redatelja, snimao kratkometražni eksperimentalni igrani film “Sluga” kojim donosi vizualnu reinterpretaciju opere Antonija Smareglie „Il vassallo di Szigeth  (Sigetski vazal)“  iz 1889. godine.  Naknadom post produkcijom Matija Debeljuh, androgeni lik glavnog protagonista (ili protagonistkinje) iz filma suprotstavlja krajobraznom okolišu Kubertona. Na taj način stvara atmosferske fotografije pri čemu koristi jake kontraste svijetla i sjene, što vizualnom mutacijom istovremeno ističe prirodnu i teatralnu krajobraznu prirodu.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove,  Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

 

Muzej-Museo Lapidarium

26.4. 2024. u 19 sati

Davor Ćosić

Renesansa mog života

Predstavljanje knjige u nakadi Ogranka Matice hrvatske Umag.

6.4. – 5. 5. 2024.

Izložba u suradnji sa Lions Klubom Novigrad

Hrvati na ledenom moru

Otvorenje izložbe u subotu, 6. travnja 2024., u 18.00 sati u Muzeju Lapidarium.

Izložbu će predstaviti autori Miljenko Smokvina i Milorad Stanić, član Lions kluba Quarneroli Lovran i ovogodišnji Guverner Lions Distrikta 126 Hrvatska.

Izložbom se predstavlja svjetski poznata austro-ugarska znanstveno-istraživačka ekspedicija osvajanja Arktika iz 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedničko ime Quarneroli. Postav izložbe čine 30 ilustracija koje opisuju cjelokupni događaj, maketa broda „Admiral Tegetthoff“ u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomeršića iz Krka i još 30-tak izvornih i  vrijednih eksponata. Također, predstavit će se i prošireno izdanje pretiska knjige iz 1893. godine, autora Petra Kuničića HRVATI NA LEDENOM MORU 1872-1874 koja je tiskana povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije. U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.

Autori izložbe Milorad Stanić i Miljenko Smokvina.

18.5. – 13. 6. 2024.

Remember Picelj. Remember Knifer.

Izložba iz fundusa muzeja povodom Međunarodnog dana muzeja i stogodišnjice rođenja Ivana Picelja i Julija Knifera.

Otvorenje u subotu 18. svibnja 2024. u 19 sati.

Izložbu predstavljaju kuratorica Jerica Ziherl, britanski umjetnik  Shawn Stipling sa performansom posvećenom Juliju Kniferu, Marija Zidarić Pilat, ravnateljica Muzeja grada Pazina.

Izložba nosi naziv po antologijskoj seriji grafika Ivana Picelja iz 1976., te po prezimenima dvojce izuzetnih hrvatskih umjetnika koji su, kako tijekom života tako i nakon toga, utjecali na generacije domaćih i međunarodnih umjetnika. I Picelj i Knifer su u više navrata izlagali u novigradskoj Galeriji Rigo. Za tu malu galeriju posebno je bio vezan Ivan Picelj, koji je desetak godina redovito dolazio u Novigrad. Zajedno s prijateljem Getuliom Alvianijem, svojim su preporukama dovodili u Rigo značajne umjetnike iz razdoblja Novih tendencija (1961. -1973.). Većina njih donirala je po jedan rad (ili više radova) za zbirku Galerije Rigo, što je ubrzo, pored radova domaćih i stranih umjetnika sličnih vokacija i poetika, formiralo respektabilni muzejski fundus (neo)konstruktivne umjetnosti koji vrijedi pokazati.

Pored radova iz muzejskog fundusa, izložit će se i antologijski radovi Julija Knifera iz Muzeja grada Pazina, jedan od njegovih kolaža s izložbe u Galeriji Rigo (2004.), te gotovo nepoznata Piceljeva djela iz privatne zbirke.

Iz muzejskog fundusa izlažu se radovi ovih umjetnika (po redoslijedu inventarnih brojeva): Getulio Alviani, Ivan Picelj, Victor Vasarely, Jelena Perić, Jöel Stein, Jeffrey Steele, Janus Kapusta, Almir Mavigner, Nelio Sonego, Heiko Daxl, Duje Jurić, Ivana Franke, Vlatko Čerić, Đanino Božić,  Rosmarie Lukasser, Maja Marković, Bosiljka Zirojević Lečić, Petra Pletikos, Stephanie De Vos, Jurgen Wolff, David Belas, Ivo Ringe, Heather Sheehan, Marlon Red, Beat Zoderer, Robin Davourie, Wolfgang Berndt, Shawn Stipling, Mélissa Franchini, Marčelo Brajnović.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove,  Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

 

15.6. – 2.9.2024

Ljeto Indije u Istri / An Indian Summer in Istria

 Pod pokroviteljstvo Nj. E.  Raj Kumar Srivastavana, indijskog veleposlanika u Hrvatskoj.

15.6. otvorenje programa

  • Obilježavanje Međunarodnog Dana joge u Parku Novigradske biskupije, u suradnji  s Udrugom Amrit Sagar, 10.00-13.00 h
  • From PAIN to PAINT, izložba slikarskih radova polaznika  Bindu Art School iz Bharatapurama, kolonije gubavaca (Leprosy colony) iz južne Indije. Otvorenje izložbe, uz prisustvo Wernera Dornika jednog od osnivača Bindu Art School, u 19h u Muzeju Lapidarium. Izložba ostaje otvorena do 30.6.

 Tjedan indijske knjige

17.– 29. 6., Gradska knjižnica Novigrad-Cittanova

  • 17. 6. Radionica za odrasle: izrada ukrasa inspiriranih nacionalnim životinjama Indije uz primjenu tehnike utiskivanja (voditeljica radionice: Ivana Barić, knjižničarka), 18 h
  • 19. 6. Jasen Boko: Život i smrt uz svetu rijeku, predavanje i predstavljanje knjige
  • 25. 6. Radionica za djecu od 6 do 12 godina: izrada indijskih rangolija (voditeljica radionice: Dijana Lipovac Matić, knjižničarka), 18 h
  • 27.6. Čitateljski klub, razgovor o knjizi Lotosi od neona: Indijski autori od gradovima i drugim ljubavima, Studio TiM i Indijski kulturni centar, Rijeka-Zagreb, 18h

 Tijekom Tjedna indijske knjige u Gradskoj knjižnici Novigrad-Cittanova bit će izložene knjige indijskih autora i knjige indijske tematike.

1.ili 2. 7.Plesna izvedba iz Indijeu Centru za manifestacije i kulturu Novigrad-Cittanova

1.7.– 6. 8. Samostalna izložba Mithu Sen –Shadows, one yet separate, indijske suvremene umjetnice međunarodne reputacije. Umjetnica će prilikom otvorenja izložbe u Muzeju Lapidarium izvesti performans.

1.7. radionica Izradaručno rađenog papira(tradicionalna indijska metoda) u parku Muzeja Lapidarium (voditeljica radionice: Ana Cvitić iz studija Moj papir Pula), od 10 do 19 h, prijave uz kotizaciju.

Tjedan indijskog filma

24.– 30. 7.u Centru za manifestacije i kulturu Novigrad-Cittanova

  • 24. 7., srijeda: Stanley Ka Dabba (2011.)
  • 25. 7., četvrtak: Hawaa Hawaai (2014.)
  • 26. 7., petak: Mary Kom (2014.)
  • 27. 7., subota: Queen (2014.)
  • 29. 7., ponedjeljak: Piku (2015.)
  • 30. 7., utorak: Manjhi: The Mountain Man (2015.)

10.8 – 2.9.  izložba Suvremena indijska umjetnost u Muzeju Lapidarium

Umjetnici: Sakshi Gupta, Sudarshan Shetty, Samir Das, Chander Prakasha, Sonu Aggrawl Kustosica Jerica Ziherl, u suradnji s Samitom Dasom (New Delhi) i Galerijom Krinzinger (Beč).

7.9. – 7. 10. 2024.

ZBIRKA A. ST. / SAMMLUNG A. ST

Otvorenje u subotu 7. rujna 2024. u 19 sati.

Izbor  iz zbirke austrijskog arhitekta A. ST., sakupljača umjetnina osobnog afiniteta. Svoju kolekciju zasniva na temelju osobnog senzibiliteta prema umjetniku, kao i emocionalnog odnosa prema umjetničkom djelu.  Izlažu se djela, većinom skulpture,  iz razdoblja od druge polovice 20. stoljeća do danas, a zastupljeni su značajni austrijski, poljski, ukrajinski, njemački i bugarski umjetnici/ce. S obzirom na to što je kolekcionar ujedno i vlasnik vinarije na području poznate vinogradarske regije Weinviertel, izložbu prate i odabrana vina s umjetničkim etiketama iz serije Valerie Stolberg, Wienhof Pollak.

Na otvorenju izložbe glazbeni nastup austrijskog jazz pijanista Tonč Feiniga.

Izlažu se radovi ovih umjetnika/ica: Roland Berger (A), Christoph Hauri (CH), Alfred Hrdlicka (A), Volkmar Kühn (D), Marita Leihbecher (D), Maria /Muzzi/ Legat (A), Gerhardt Moswitzer (A), Ingrid Wald (A), Wendelin Munter (A), Ryszard Otreba (PL), Josef Pillhofer (A),  Alexander Raikov (BG),  Andry Savchuk (UA), Josef Schützenhöfer (A), Henryk Stazewski (PL), Johann Julian Taupe (A), Ryszard Winiarski (A).

Uz potporu: Austrijski kulturni forum Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Novigrad-Cittanova, Turistička zajednica grada Novigrada-Cittanove.

Picture6

Muzej-Museo Lapidarium i Galerija Rigo

21. – 28. 9. 2024.

15. Međunarodni festival umjetnosti – Arterija

Kustosica Jerica Ziherl

Pomoćna kustosica Sabina Oroshi

Picture7

Ulomak pregradne ploče s prikazom loze s grozdovima; 4. – 5. st., vapnenac, 53x48x7 cm, MML-106.

S obzirom na prepoznatljivost istarske regije po vinskoj kulturu, osnovna ideja Arterije je kako možemo taj kulturni kapital podijeliti s umjetnicima. Predložak je nađen na motivu kasnoantičke lapide iz muzejske zbirke Lapidarij, kao metafore središnje linije istraživanja iz koje se granaju različite teme i umjetničke prakse. Tijekom jednotjednog rezidencijalnog boravka u Novigrad, umjetnici/ice sudjeluju u zajedničkom procesu istraživanja i su-kreiranja, te zajedno, unutar već postojeće izložbe Zbirka A. ST. (također povezana s kulturom vina), grade izložbu koju publika može gledati u javnim prostorima muzeja. Uz kulturološku i  povijesno umjetničku dimenziju, izložba uspostavlja odnos i prema pitanjima političke ekologije, ljudskih i trans-ljudskih odnosa i materijalnosti.

U večernjim satima predviđena su predavanja i glazbeni nastup:

  • prezentacija ekoloških vina Damira Mihelića iz vinarije Ghira,
  • Hibridna muzejska izložba Nevidljivi Maribor: Nadvojvoda Janez, otac Meranovega – KIBLA2LAB i Fakulteta za kmetijstvo in biosistemske vede Univerze v Mariboru,
  • Nhau, koncert “Vetva”

Pozvani umjetnici/umjetnice/kolektivi: Tomislav Brajnović, Selinda Davase, Hanakam&Schuller, Nuša Hauser, Rui Miguel Leitão Ferreira, KID KIBLA, William Macarell, Oleg Morović, Davor Sanvincenti, Agnese Sanvito, Slavs and Tatars, Mikołaj Sobczak, Mark Požlep.

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove, Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Institut für Auslandsbeziehungen (IFA), Turističke zajednice grada Novigrada-Cittanove.

18.10. – 31. 12. 2024.

Arheološka baština Novigrada od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka

Izložba iz fundusa u suradnji s Arheološkim muzejom Istre.

Otvorenje u petak 18. listopada u 18 sati.

Izložbom se predstavljaju objavljeni i neobjavljeni podatci o arheološkim istraživanjima, pregledima terena i slučajnim nalazila s područja Novigrada i okolice od početka 20. st. sve do danas. Odabrana arheološka grada i dokumentacija prikazati će se kronološki, počevši od najstarijeg razdoblja ljudske povijesti sve do kasnog srednjeg vijeka. Dio predstavljene arheološke građe nalazi se u fundusu Muzeja Lapidarium dok će dio, za potrebe izložbe, biti posuđen od Arheološkog muzeja Istre i Muzeja antikviteta „J.J. Winckleman“ iz Trsta. Unutar stalnog postava Muzeja, s antičkim i ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima, po prvi puta predstaviti će se svi najvažniji arheološki podatci za Novigrad.

Picture8

Uz potporu Grada Novigrada-Cittanove,  Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost i Turističke zajednice Novigrad-Cittanova.

 

 

 

 

PROGRAM ZA 2023.

 

Muzej-Museo Lapidarium

2/6/ – 2/7/2023

Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie

izložba

 

Dajla – crkva S. Ivana Krstitelja

24/6/2023 – u 17 sati

Dajla-Daila: Testamenta heri et hodie

predstavljanje knjige u organizaciji Muzeja – Museo Lapidarium

 

Galerija Rigo

17/6/ – 9/7/2023

Ana Sladetić & Miran Šabić

izložba

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapiadrium

7/7/ – 9/8/2023

Istra kao Gaja

izložba iz fundusa Zbirke galerije Rigo

 

Galerija Rigo

14/07/ – 6/8/2023

Petar Brajnović – Arheologija kruha

izložba

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

 

Galerija Rigo

4/8/ – 16/8/2023

Marcelo Viques

izložba u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium

 

13/8/ – 12/9/2023

Ana Elizabet – Space Time 0

izložba

 

Galerija Rigo

16 /8/ – 12/9/2023

Miljana Babić & Nada Žgank – Dok nas smrt ne rastavi

izložba

u suradnji s Krinzinger Schottenfeld, Wien

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium

15/9/ – 22/9/2023

  1. Arterija – Bez utičnica/ Unplugged

međunarodni festival

umjetnici: Wolfgang Berndt, Amelia Bowles,  Robin Davourie, Michael Jaeger , Antoine Langénieux-Villard, Marlon Red, Shawn Stipling, Beat Zoderer, Ivo Ringe, Heather Sheehan.

performans: Oleg Morović, Tomislav Brajnović, Josip Pino Ivančić, Đanino Božić, Mladen Stokar, Vadim Fisckin, Mateja Bučar.

 

Galerija Rigo

16/9/ – 8/10/2023

Heather Sheehan – One Woman. One Stone.

izložba

PastedGraphic-1

Velika ulica 5, Novigrad-Cittanova

 

Muzej-Museo Lapidarium u Kubertonu

9/ – 10/2023

Umjetnička rezidencija 8. AIR Kuberton u suradnji s Ursulom Krinzinger

 

Muzej-Museo Lapidarium

30/9/ – 4/11/2023

Zlatna lubenica 7.0

izložba

Uduga Metamedij, Pula

 

Muzej-Museo Lapidarium u Kutini

5/10/ – 3/11/2023

Istra kao Gaja

izložba

međumuzejska suradnja s Muzejom Moslavine Kutina

 

 

PROGRAM 2022 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

2/4 – 9/4/ 2022

Muzej – Museo Lapidarium

u suradnji s Faro11 iz Rovinja

 STARTART

Start Art FB header

Na putujućoj izložbi predstavljamo osam radova deset mladih autora: Andrea Pasuli, Teo Stoković i Luka Vivoda, Paulo Krbavac, Erika Nežić i Ela Gržinić, Tibor Svetličić, Elena Kiss, Katarina Špehar i Leonarda Ivašić. Prvu nagradu i nagradu publike osvojila je Leonarda Ivašić učenica 4. F razreda srednje škole Mate Blažine u Labinu s radom „Moć pokreta“, a drugo mjesto osvojio je rad „Vlakovi“ Elene Kiss, učenice 4. razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Puli

 

Nositelj projekta StartArt je Faro11,Rovinj

Partneri: Metamedij, Pula; L.A.E. XXI, Labin; Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad;  Turistička zajednica Općine Bale.

Projekt StartArt sufinanciraju Istarska županija i Grad Pula.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

27/4 – 1/5/ 2022

Mediarej projekt:  Trening iz medijacije i restorativne pravde

Koordinator: Instituto Jacques Maritain (Italija )

Partneri: APS Nathan (Italija)

Fundatia Professional (Rumunjska )

Asociacion Ambit (Španjolska)

Europski forum za restorativnu pravdu (Belgija)

Udruga za kreativni socijalni rad (Hrvatska)

Mediarej_FINAL  Mediarej_online

Muzeji čuvaju građu i prezentiraju ju i stoga su važne karike u interpretaciji prošlosti i postizanju zajedničkog razumijevanja događaja i njihovog utjecaja na različite skupine i pojedince i na taj način pomažu da se s događajima iz prošlosti suočavamo na konstruktivan način koji pridonosi međusobnom razumijevanju i uvažavanju različitih iskustava u osobnoj, obiteljskoj i kolektivnoj povijesti.
Restorativna pravda je pristup koji u traženje rješenja i odlučivanje uključuje one na koje je utjecao neki događaj ili čin kojim je prouzročena šteta ili su povrijeđena prava. U njihovim susretima se medijacijom ili facilitacijom dolazi do zajedničkog razumijevanja i postizanje sporazuma o tome kako će se popraviti šteta, ispraviti nepravda i postići pravedno rješenje problema.

Zadnjih se godina u Europi razvijaju vrlo različiti modeli treninga iz restorativne pravde i medijacije – od poslijediplomskih studija do obuke prilagođene potrebama pojedinih zajednica. MEDIAREJ projekt razvija inovativne metode za povećanje kvalitete obuke medijatora i facilitatora restorativnih postupaka i za umrežavanju stručnjaka i organizacija iz različitih zemalja.

GALERIJA RIGO 

30/4 – 28/5/ 2022

Samira Saidi

Muzej Museo Lapidarium u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb i Galerijom VN. predstavlja radove mlade austrijske umjetnice Samire Saidi.

Dok1.sami (2)

Samira Saidi_Ecoystems © Samira Saidi                            Samira Saidi_Wasteland © Samira Saidi

Samira Saidi je afroeuropska fotografkinja, performerica i spisateljica. Preddiplomski studij završila je na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu, a diplomski studij na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču. Njezini su radovi zadnje predstavljeni u okviru izložbe “Re:Present – Kako se odučiti od rasizma” u Svjetskom muzeju u Beču. U svom umjetničkom djelovanju postavlja društveno relevantna pitanja, preispitujući primjerice naš odnos prema okolišu i potrošačke navike te dokumentirajući prosvjedničke pokrete. Na izložbi se prikazuje izbor slika iz njezinih foto-serija Waste Land, We Belong With The Ocean, Ecosystems of Healing te Black Lives Matter-Protest.

Samira Saidi_BLM Protest © Samira Saidi

Samira Saidi_BLM Protest © Samira Saidi

Izložba se otvara 30. travnja u 20 sati u Galeriji Rigo. Nakon otvorenja održava se razgovor umjetnice sa sudionicima Mediarej projekta, koordinatora Instituta Jacques Maritain (Italija), o odnosu između umjetnosti i aktivizma, rasizmu i prosvjedničkim pokretima u Europi, kao i o ulozi roda i identiteta u umjetnosti i kulturi. Događanje je koncipirano kao poetsko-vizualni dijalog kojim se istražuju načini razumijevanja vidova umjetnosti i aktivističkih pozicija.

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

26/6 – 24/8/ 2022

ISTROX

Muzej-Museo Lapidarium

u suradnji s

Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu

50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta

Otvorenje izložbe u nedjelju 26. lipnja 2022. u 20 sati.

The linguist Tony Hurren   Page from Tony Hurren's notebooks_2

Lingvist  Tony Hurren                     Stranica iz radne bilježnice Tonija Hurrena, 1960-te

Oxford Research Archive (ORA)      Oxford Research Archive (ORA)

O izložbi i projektu govore: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a.

Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, Šušnjevice, Nove Vasi i Letaja.

Kustosica izložbe je Jerica Ziherl u suradnji s ISTROX-ovim timom.

Pula Arena, 1960s. Tony Hurren with two friends from the Istro-Romanian villages

1960s. Gracijela Bortul, Frane Stroligo [“Cattolico”], Tony Hurren, Arena, Pula.

Oxford Research Archive (ORA)

Izložba predstavlja pregled istraživanja o identitetu i jeziku Istro-Rumunja s područja Istre, kojeg vode lingvisti sa Sveučilišta u Oxfordu. Njezina su polazna točka arhivske fotografije i zvučni zapisi oxfordskog lingvista Tonija Hurrena koje je prikupio 1960-ih na području Istre (donacija Vere Hurren Sveučilištu u Oxfordu). Pored arhivske građe, izlažu se i novije fotografije i zvučni zapisi prikupljeni u sklopu projekta ISTROX, koji su usredotočeni na kontinuitet i promjene u posljednjih 50 godina.

 

9 / 10

Ulrike Lienbacher

Martin Walde

Tina Gverović

2 /7 – 2 /8 / 2022

Muzej-Museo Lapidarium u suradnji sa Schottenfeld Krinzinger, Beč

Galerija Rigo

AiR Kuberton 2021

Stefanie De Vos & Angelika Wischermann

GALERIJA RIGO

17 /6 – 30/6/ 2022

Igor Grubić

Do Animals…? (Da li životinje…?), 2017

multidisciplinarni projekt (5 postera, fotografija, kratki film)

image.ig

 

Riječ je o multimedijskom projektu temeljenom na istraživanju bivših klaonica u sjevernoj Italiji tijekom boravka Igora Grubića na  RAVE East Village Artist Residency. Kao nepokolebljivi pobornik prava životinja i štoviše kao aktivist, Grubić istražuje psihološki učinak ovih tvornica smrti na ljudsku svijest. Projekt se sastoji od serije pet plakata na kojima su  fotografije bivših, sada praznih  klaonica, preko kojih idu tekstovi – autorovi upiti. Prizori, tihi i hladni,  ali u isto vrijeme uznemirujući, vizualne su naracije puta kojim životinja ide od života do smrti, od svjetla do tame. Poput nadrealnog poziva na javnu moralnu odgovornost, koristeći se komercijalnim urbanim medijem  – plakatom, Grubić upoznaje širu javnost sa svojim istraživanjima i  sukobljenih osjećaja čovječanstva prema životinjama. Projekt je popraćen i filmom, snimljenim noću u ovim bivšim klaonicama i s intervjuima bivših djelatnika.

A.R.

AiR Kuberton

6 / 7

Igor Grubić

Đanino Božić

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

18/5 – 18/6/ 2022

Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022.

Marčelo Brajnović

Među ljudima-drugi put! Savršeni performer za sva vremena

19 h otvorenje izložbe

19.30 uvod i projekcija video rada „Gumila“Matije Debeljuha

Brajnovic_A_bijeli

Bez naziva, 1960-te, inv. br. 606

Brajnovic_02_A_bijeli

Bez naziva, 1988., inv. br. MML 607

maslina

Hoće li preživjeti ova maslina?, 1992., inv. br. MML 295

 

Nazvana po rečenicama s plakata iz 2017., koji je oblikovao i tekst napisao Marčelo Brajnović, izložba nastoji iz suvremene perspektive iznijeti neke do sada nepoznate pojedinosti iz umjetnikova naslijeđa. Također, izlažu se djela koja su u privatnom vlasništvu od kojih se većina prvi put predstavlja javnosti, kao i ona koja je se nalaze u fundusu Muzeja Lapidarium.

Ono što, međutim, ovom izložbom nije i dakako ne može biti monografskom retrospektivom, nego prije od toga naš naklon i iskorak k što boljem sagledavanju umjetničkog stvaralaštva Marčela Brajnovića. Jer, tek će valjati – naročito nakon što je njegov sveukupni opus sada definitivno zaključen – pokušati istražiti, pročitati, protumačiti, vrednovati ovu dragocjenu baštinu, a to će biti neodgodivi zadatak koji pred cijelom ekipom budućih interpretatora Marčelova raznorodnog djela tek predstoji.

Dovoljno je navesti samo jedan nepotpun pregled podataka iz umjetničke biografije Marčela Brajnovića (Rovinjsko Selo, 1934.-2021.). Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo na studij u Zagreb, dijelom u Beograd – i to umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja te naposljetku upoznati Zvjezdanu Hegedušić, buduću suprugu. Bilo je to u jednom desetljeću, otprilike između s kraja četrdesetih do početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Tek nakon tog mladog slijedi zreli Marčelo,i to kao slikar tijekom svog boravka u nekoliko europskih zemalja. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo gradi svoj životni prostor sa svojom obitelji na Gumili, zaravni brijega Golo brdo.

Bez obzira na to što ga je hrvatska povijest umjetnosti svrstavala u nadrealiste, što je povremeno i kratkotrajno pristajao na poneka udruživanja, bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o njegovom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika. Bio je odgovoran jedino spram vlastite moći, vjere i volje kao neokrnjenog kreativnog bića. U suvremenom društvu cijena za takvu nepopustljivost i neuklopljenost vrlo je velika, no Marčelo je bio spreman podnijeti je bez ostataka, ne vodeći računa o statusima, materijalnim i svim ostalim efemernim dobitnim kombinacijama.

Stoga se izložba bavi i Brajnovićevim samizdatima, manifestima, tezama i projektima, koji u specifičnoj formi izražavanja i vrlo subjektivističkim stajalištima iznose misli o „Veleposlanstvu Kraljevstva Božjeg“, o kritici autoriteta, o ulozi umjetnika-poslanika Ilijaha okovanog normama društva i medijskim terorom. Ustrajnost, koja se danas rijetko susreće, vodila ga je do jedine nade koja nije ponižavajuća i dehumanizirana obmana, u ono što je Léo Ferré zvao „božanskom Anarhijom“.

Pa ipak, unatoč ugledu što ga je imao u krugovima svojih znalaca i poštovalaca, nagradama i priznanjima, brojnim izložbama i djelima u muzejskim fundusima, Marčelo Brajnović je čak i za one koji ga kao umjetnika vrlo cijene zapravo još uvijek jedan „veliki nepoznati“. Stoga je ova izložba skroman doprinos razumijevanju jedne cjelovite i svestrane osobe ili, kako je sam zapisao, „savršenog performera za sva vremena“; umjetnika uvijek tu-prisutan, ali ne do kraja otkriven, neidentificiran, nedorečen.

Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa„istarskih tema“.

Kustosica izložbe: Jerica Ziherl. Izložba je otvorena do 18. lipnja 2022.

 

GALERIJA RIGO 

5/8 – 22/8/ 2022

Nika Oblak&Primož Novak

A sada nešto potpuno drugačije 14

video/kinetička  instalacija

Nika Oblak & Primoz Novak_2019_Where_Do_We_Come_From_What_Are_We_Where_Are_We_Going_production_shot   Nika Oblak & Primoz Novak_2019_Where_Do_We_Come_From_What_Are_We_Where_Are_We_Going(2)

Novak2019.WhereDoWeComeFromWhatAreWeWhereAreWeGoingproductionshot

U duhu montipajtonovaca, rečenica ‘A sada nešto potpuno drugačije’ našla je svoje mjesto u urbanom vokabularu kao kratak komentar bilo kakve suludosti,  a slovenski umjetnički tandem Oblak&Novak koriste je za svoje kinetičke video instalacije kojima propituju mogućnost „bijega iz ekrana“; ekrana među bezbrojnim ekranima, informativnim pločama i pametnim telefonima koji preplavljuju naše suvremeno postojanje.

Izložbu čine dvije odabrane instalacije: prva prikazuje ženu kako beskonačno trči iz ekrana u ekran, praćena monotonim zvukom i bjelinom pozadine, dok druga prikazuje muškarca uhvaćena unutar pravokutnog ekrana koji beskrajno hoda (izgleda kao da nespretno okreće veliki kotač, ali zapravo okreće 16:9 LCD monitor).

Infinity_digital(1)   Infinity_digital(2)

Infinity.digital(1)                                                                                                          Infinity.digital(2)

Nika Oblak i Primož Novak rade zajedno od 2003. U svojim radovima bave se problematikom suvremenih medija i seciraju vizualnu i lingvističku strukturu društva koje pokreće kapital. Autori su brojnih projekata, uključujući performanse, filmove, fotografije i instalacije, koji zajedno čine istraživanje suvremenog života, s fokusom na njegove najkontroverznije aspekte: zamke konzumerizma, opresivne strukture rada i politike, dvosmislen odnos između stvarnosti i fikcije, te skrivene opasnosti nekritičkog korištenja tehnologije.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM I GALERIJA RIGO 

2/9 – 9/10/ 2022

Zbirka Čičak

Autor izložbe: dr. sc. Zvonko Maković

 

Julije Knifer Meandar M - 75 1975 70 x 160 cm

Julie Knifer Meandar M – 75, 1975 (70×160), ©Zbirka Čičak

 

U Hrvatskoj je nekoliko iznimnih privatnih umjetničkih zbirki u kojima se nalaze djela moderne i suvremene umjetnosti. Štoviše, svaki od kolekcionara artikulira specifičan osobni izbor umjetnika i umjetničkih djela, a njihove bi se zbirke, što količinom, što razinom vrijednosti, mogle razumjeti kao alternativni muzej nacionalne moderne i suvremene umjetnosti. Među takvim su kolekcionarima i Igor Čičak i Gordana Gregurić Čičak. Dovoljno je samo iz građe koja čini ovu zbirku prepoznati afinitete kolekcionara. Oni godinama strastveno, ali i duboko promišljeno biraju umjetnike i pogotovo njihova djela nastala od sredine 20. stoljeća do danas. Riječ je uvijek o djelima koja na vrlo dobar način reprezentiraju umjetnika i nameću se kao nezaobilazne činjenice u korpusu svakoga od pojedinačnih umjetničkih opusa, te hrvatske moderne i suvremene umjetnosti u cjelini. Broj zastupljenih umjetnika, a osobito broj njihovih djela nisu nikada predstavljali za Zbirku Čičak osnovno polazište pri definiranju karaktera zbirke. Oni su se uvijek povodili umjetničkom razinom i posebnošću koje svako djelo predstavlja u kontekstu cjeline, nekog imaginarnog muzeja. Jedna od osobina Zbirke Čičak je da su u njoj zastupljena mahom djela apstraktne umjetnosti, pri čemu su ovdje prisutni različiti vidovi apstrakcije, kao i ona djela i autori koji po suvremenoj klasifikaciji izlaze iz kruga apstrakcije. Dovoljno je spomenuti samo umjetnike čiji radovi čine matičnu liniju ove zbirke, ali i matičnu liniju novije hrvatske umjetnosti uopće. Tu su odreda reprezentativna djela umjetnika koji su pripadali grupama EXAT-51 i Gorgona, pa tako Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera, Aleksandra Srneca, Božidara Rašice, Vlade Kristla, te gorgonaša Julija Knifera, Đure Sedera, Ivana Kožarića, Marijana Jevšovara, Miće Bašičevića Mangelosa, ali i velikih individualaca koji nisu pripadali ovim grupama, ali su zajedno s njima stvarali najviše standarde novije nacionalne umjetnosti. Među njima svakako treba spomenuti Vojina Bakića, Dušana Džamonju, Edu Murtića,Miroslava Šuteja, Ivu Gattina, Eugena Fellera, Jurja Dobrovića, Ferdinanda Kulmera, Otona Glihu, Franu Šimunovića, Ljubu Ivančića, Miljenka Stančića i brojne druge. Samo iz spomenutih imena jasno je da Zbirka Čičak predstavlja vrijednu ne alternativu, nego dopunu fundusima ključnih nacionalnih muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Izložba će se moći razgledati do 9. 10. 2022.

 

MUZEJ – MUSEO LAPIDARIUM

21/10 – 4/12/ 2022

iz muzejskog ciklusa Upoznajmo hrvatske muzeje, predstavljamo

Muzej Moslavine Kutina

MuzejMoslavina-web.jpg.mala

trijem crkvena       7731-R-1

” Trijem crkvena” courtesy of Muzej Moslavine Kutina       ” Postcard” courtesy of Muzej Moslavine Kutina

Muzej Moslavine Kutina kompleksna je muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga područja Moslavine, dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Bez obzira na udaljenosti i različite postave, naša dva muzeja povezuje motiv grifona, doduše iz različitih razdoblja, što ovom međumuzejskom suradnjom tematiziramo suvremenim i multimedijskim postavom. Poveznica je i umjetnik Ivan Milat, osnivač i kustos Muzeja Moslavine, koji od 1951. do 1955. živi i predaje u Puli, gdje i nastaju brojni radovi iz tog razdoblja. Jedna od Mialtovih učenica živi u Novigradu, što je bio dodatnim razlogom da ga predstavimo, kao i to da umjetnikov unuk Josip Milat Mikalka, student povijesti u Puli, donosi esej o sjećanju na djeda, obradu crteža iz obiteljske zbirke i pulskog opusa.

Starije žene u nošnjama zagasitih boja

”Narodna nošnja” courtesy of Muzej Moslavine Kutina

 

Muzejski  koncept gostovanja Muzeja Moslavine u Novigradu, ujedno i po prvi puta u Istri, sadrži izbor kulturno povijesne građe s motivima grifona; izbor razglednica iz 19./20. st. na temu Moslavine, izbor etnografske građe (pisanice, peče i nošnje), izbor radova Ivana Milata (slike s motivima „čardaka“ i Kutine). Tijekom izložbe predviđena su  predavanja i edukativne radionice izrade pisanica i glinenih grifona. Predstavljanje dijela zbirki Muzeja Moslavine Kutina u Novigradu dodatni je prinos boljem poznavanju i vrednovanju hrvatske kulturne baštine.

Kustosice: Jasmina Uroda Kutlić i Jerica Ziherl.

Izložba ostaje otvorena do 4 / 12 / 2022.