Muzej – Museo Lapidarium na Tjednu Sveučilišta u Ljubljani i Danima hrvatske kulture

U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Muzej – Museo Lapidarium pozvan je na Tjedan Sveučilišta u Ljubljani i Dane hrvatske kulture pod nazivom “Hrvatska umjetnost riječima i slikama”(“Hrvaška umetnost v besedi in sliki”).

Mjesto: Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani (aula fakulteta i učionice)
Termin: 7 – 8 / 12 / 2016

Organizatori: Odsjek za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Muzej – Museo Lapidarium, Novigrad (Hrvatska), Akademija dramske umjetnosti Zagreb (Hrvatska), Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ljubljani

U sklopu Tjedna Sveučilišta u Ljubljani i Dana hrvatske kulture Odsjek za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, pri kojem djeluje i bilateralni lektorat hrvatskoga jezika, u suradnji s Muzejom – Museo Lapidarium iz Novigrada, Akademijom dramskih umjetnosti iz Zagreba i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ljubljani želi izložbom, predavanjima i radionicama pokazati kako se riječ i slika isprepliću u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Riječ je o izložbi Gorana Trbuljaka, jednog od najznačajnijih umjetnika hrvatske konceptualne umjetnosti te predavanjima i radionicama koje će se baviti ulogom riječi u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, književnosti i jeziku stripa.

PROGRAM

7 / 12 / 2016

11.00-12.00

– u auli Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani otvorenje izložbe Gorana Trbuljaka “Umjetnik bez galerije isto je što i krumpir bez friteze / Umetnik brez galerije je kot krompir brez friteze”. Na izložbi će biti predstavljeni antologijski plakati, slogani i izjave Gorana Trbuljaka, a ostaje otvorena do 21 / 11 / 2016.

Uz prisustvo Gorana Trbuljaka izložbu će otvoriti Nj. Eksc. Vesna Terzić, veleposlanica Republike Hrvatske u Sloveniji. O izložbi će govoriti kustosica izložbe dr. sc. Jerica Ziherl.

Izdvojimo li ključne riječi iz naslova ove izložbe: “umjetnik”, “galerija” i “friteza” vidimo da su one stavljene u međuovisne veze. Iako se na prvi pogled čini kako se radi o neodvojivim segmentima, gdje jedno bez drugoga ili trećega ne dovodi do zadovoljavajućeg ishoda, nameće se pitanje “Koji je to ishod?”, “Friteza?”, “Kako fritezu prevesti u jezik institucije?”, “Gdje je mjesto umjetnosti?”… Dakle, već u promišljanju naslova izložbe, Trbuljak je započeo višeslojnu kritiku društva, konkretnije institucija umjetnosti.

12.00-13.30

– predavanje dr. sc. Jerice Ziherl “Riječi i slike u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti / Besede in slike v kontekstu sodobne hrvaške umetnosti” i Razgovor s Goranom Trbuljakom.

Predavanje se bavi odnosima riječi i slike (image) u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Naime, slova, riječi, sintagme, rečenice, tekst…javljaju se u strukturi slike često kao citat, kolaž ili montaža, počevši od prvih primjera Seisselovih konstruktivističkih (1922.) i nadrealističkih radova (1939.), konkretne poezije članova grupe Gorgona (1959.-1966.), Gotovčevih fluxus kolaža (1965.), Trbuljakovih ranih konceptualnih radova (1970-ih) do Grupe šestorice autora (1975.-1979.) i multimedijalnih jezičnih varijacija Nove umjetničke prakse (Kipke, Jerković, Žuvela itd.). Nadalje bit će govora i o koncepcijama i realizacijama Knjiga umjetnika (aBook-artist’s book), konkretne i vizualne poezije, graničnim medijima koji spajaju svijest o jeziku kao likovnoj materiji, a javljaju se s neoavangardnim pokretima u zemljama bivše Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih.
Na predavanju će biti predstavljanji odabrani plakati i knjige Gorana Trbuljaka (npr. “Zapisi jednog umjetnika”, “Cecinestpasism”, “Umjetnik bez galerije isto je što i krumpir bez friteze” itd.), a zamišljeno je kao razgovor s umjetnikom.

poziv_ljubljana

8 / 12 / 2016

10.30-12.00

– predavanje prof. dr. Mirjane Benjak “Izložba slika u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza / Slikarska razstava v Krleževem Povratku Filipa Latinovicza”.

“Odmah, na početku, mnogo slika”. Početna rečenica Krležina Djetinjstva 1903-03. nije slučajna u smislu piščevih afiniteta. Ono što je za Thomasa Manna glazba, to su za Krležu likovne umjetnosti, napose slikarstvo. Njegova trajna zaokupljenost evropskim, a posebno domaćim likovnim stvaralaštvom vidljiva je u esejističkim radovima (Goya, Grosz, Brueghel, Dobrović, Becić, Hegedušić, Stančić i mnogi drugi). Krleža nije samo u esejima pisao o slikama i slikarima, već je i sam, na izvjestan način, bio slikar u svojim književnim ostvarenjima. Nezaobilazan je u tome smislu njegov romaneskni prvijenac (prvi moderan roman u hrvatskoj književnosti) Povratak Filipa Latinovicza (1932.). Njega treba čitati kao roman jednog senzibilnog slikara i slikareva povratka u prostore djetinjstva. Roman je ustvari jedna velika, neprestana izložba slika. Krležine književne slike u romanu (npr. portret Filipove majke, “suluda” Rokova noć, “Krik” itd.) mogu se analizirati na razini jezičnoga izraza: bogatstvo adverbijalnih i atributskih sintagmi, funkcija stranih riječi, oblici i red riječi, osebujna grafostilematika, metaforičke strukture i dr.). Jezično-stilska analiza Krležina teksta pokazuje da se njegov roman izdvaja od dugog niza što ga tvori evropska tradicija romana o umjetnicima umijećem verbalnog slikanja. Aktualnost romana Povratak Filipa Latinovicza proizlazi iz “nezavršivog razmišljanja o umjetnosti”, a ljepota iz galerije rijetko viđenih/napisanih – književnih slika.

12.00-13.30

– prof. dr. Vesna Požgaj Hadži i Toni Buršić Riječju i slikom (radionica na primjeru stipa Izgubljen v Ljubljani)
Strip, nazvan i “osmom umjetnošću”, kao proizvod masovne kulture odavno se proučava interdisciplinarno, i to kao semiotički složen sustav koji čine vizualna komponenta (ikonički znakovi) – slike tj. crteži i verbalna komponenta koje su u komplementarnom odnosu. No, crtež je ipak dominantan, a verbalna je poruka najčešće sažeta i lakonična jer je i “prostor” u oblačiću ograničen. Na primjeru stripa Tonija Buršića Izgubljen u Ljubljani cilj je radionice pokazati međusobno ispreplitanje i nadopunjuje slika/crteža i riječi (počevši od ideofona, vizalnih metafora, igra riječi itd.).

muzrj-toni-bursic-web
Toni Buršić: “Izgubljen v Ljubljani”

SUDIONICI PROJEKTA

Goran Trbuljak

Jedan od najznačajnijih umjetnika hrvatske konceptualne umjetnosti, majstor ironije i samokritike u umjetničkom izražavanju. Rođen u Varaždin, 1948. Goran Trbuljak završio je fotografiju u školi primijenjenih umjetnosti. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je grafiku 1972., te od 1973. do 1974. studirao slikarstvo na École des beaux-arts u Parizu. Godine 1979. boravio je u New Yorku, 1980. završio je fotografsko snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas redovni profesor. Likovno je djelovanje započeo krajem 1960-ih kada izvodi niz uličnih umjetničkih akcija te kao konceptualni umjetnik pokazuje vrlo intrigantna djela koja brišući granice između pisane riječi, teorije, slikarstva i fotografije. Serijom „Radovi“ povezivao je svoje srodne projekte u različitim medijima, od fotografije do videa, te od 1990-ih i kratkih animirano-eksperimentalnih filmova.

Dr. sc. Jerica Ziherl

Povjesničarka umjetnosti, kustosica i kritičarka, ravnateljica Muzeja – Museum Lapidarium iz Novigrada, voditeljica kustoskog i kritičarskoga programa Galerije Rigo, Novigrad.
Prof. dr. Mirjana Benjak, redovita profesorica (u mirovini) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Njezin znanstveno-istraživački interes usmjeren je ka metodici hrvatskog jezika (osobito kao drugog/stranog jezika), metodici književnosti (s naglaskom na metodički pristup suvremenoj /srednjoevropskoj/ prozi), interkulturalnim i stilističkim temama. Objavila je 50-ak stručnih i znanstvenih radova. Autorica je ili suautorica pet znanstvenih, tri stručne knjige i dva sveučilišna udžbenika.

Prof. dr. Mirjana Benjak

Redovita profesorica (u mirovini) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Njezin znanstveno-istraživački interes usmjeren je ka metodici hrvatskog jezika (osobito kao drugog/stranog jezika), metodici književnosti (s naglaskom na metodički pristup suvremenoj /srednjoevropskoj/ prozi), interkulturalnim i stilističkim temama. Objavila je 50-ak stručnih i znanstvenih radova. Autorica je ili suautorica pet znanstvenih, tri stručne knjige i dva sveučilišna udžbenika.

Prof. dr. Vesna Požgaj Hadži

Redovita profesorica na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se hrvatskim standardnim jezikom, posebice kontrastivnim proučavanjima hrvatskoga i slovenskoga jezika, metodikom nastave hrvatskoga kao stranog/drugog jezika te sociolingvističkim pitanjima vezanima uz južnoslavensku filologiju. Objavila je više od 200 kontrastivnih, sociolingvističkih i didaktičkih rasprava, članaka, recenzija itd., 4 udžbenika i nekoliko monografija.

Toni Buršić

Istrijan koji je završio preddiplomski studij na ljubljanskoj ALUO, smjer ilustracije i trenutačno pohađa magistarski studij ilustracije na istoimenoj akademiji. Zanima ga strip i ilustracija knjiga. Objavio je nekoliko ilustracija u časopisu Tribuna i Oxo, kao i mini album Izgubljen v Ljubljani u kojem na humoristički način prikazuje svoja iskustva u slovenskoj metropoli. Zajedno s dr. Jericom Ziherl radio je na projektu “Briškule istrijanske”.

goran-trbuljak_pozivnica-a
Foto: Žarko Vijatović