Predstavljanje Muzeja vučedolske kulture

44-(1)-page-001-web-2

Svim prijateljima i posjetiteljima Muzeja-Museo Lapidarium,

u sklopu ​našeg ​muzejskog ciklusa “Upoznajmo hrvatske muzeje” i ​izložbe iz zbirki Gradskog muzeja Vukovar, pripremili smo vam još jedno malo iznenađenje. U mjesecu studenom predstaviti ćemo Muzej vučedolske kulture​, kandidata za nagradu najboljeg europskog muzeja 2018.​ i jedinstvenog muzeja u u svijetu posvećenom jednom lokalitetu i prapovijesnoj kulturi. Na taj način, upoznati ćemo se s najstarijom europskom civilizacijom koja je svojom kulturom i naprednim tehnološkim dostignućima ostavila impresivan trag.

​O muzeju i njegovoj djelatnosti govoriti će dipl. archeol. Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture. ​Slijede multimedijalne prezentacije i kreativne radionice koje su namijenjene djeci i odraslima. Ovim putem vas pozivamo da nam se pridružite na događa​njima koji će vam predočiti značenje vučedolske kulture i važnost ​kulturne baštine.

24 – 25/11/2017 | Muzej – Museo Lapidarium: Predstavljanje Muzeja vučedolske kulture

24/11/2017 u 19 sati | predavanje na temu “Pogled u prošlost – pogled u budućnost” dipl. archeol. Mirele Hutinec, ravnateljice Muzeja vučedolske kulture prostorije | Muzej-Museo Lapidarium.
Predavanje uključuje prezentaciju Muzeja – koncepcija i muzejski postav, narativ o Golubici i Čizmici, turističke ponude i audiovizualna rješenja Muzeja. Cjelokupnom prezentacijom posjetitelji mogu doživjeti Muzej na potpuno drugačiji način, a pomoću VR naočala ući u prostore Muzeja i lokaliteta Vučedol – što je ujedno i poziv da se zaista dođe na Vučedol.

Od 24. do 25.11. 2017. u prostorijama muzeja očekuju vas i ostale aktivnosti; predavanja, prezentacije i 3D filmska projekcija koje će se održavati u sklopu radionica prema slijedećem rasporedu:

Predavanja | Prezentacija metalurgije Vučedolaca | VR šetnje; 3 D filmska projekcija o Vučedolu | Pedagoške radionice: Izrada vučedolskih kola, Tkanje, Izrada tradicionalnih tetovaža vukovarskoga kraja

24 / 11 / 2017

Prijepodnevni termini: od 10 do 12 sati
Poslijepodnevni termini: od 17 do 19 sati

25 / 11 / 2017

Prijepodnevni termin: od 10 do 12 sati

kola-1-web
Radionica izrade vučedolskih kola, S ljubaznošću Muzej vučedolske kulture

tkanje-4-1024x576
Radionica tkanja, S ljubaznošću Muzej vučedolske kulture

tetovaža-web
Radionica izrade tradicionalnih tetovaža, preuzeto s www.zog.hr

Sudjelovanjem u pedagoškim radionicama koje će se održavati pod vodstvom djelatnika Muzeja vučedolske kulture, posjetitelji će imati priliku naučiti kako su izgledale vučedolska kola i za što su se koristila, kako se tkalo i kako su izgledale tradicionalne tetovaže vukovarskoga kraja. Kroz navedene radionice, svi zainteresirani moći će se kreativno izraziti i okušati u izradi maketa vučedolske kuće, tkanju i preslikavanju tradicionalnih motiva tetovaža na paus papiru, a oni malo hrabriji, moći će se odvažiti na tetoviranje jednog od tradicionalnih motiva. Tetoviranje se izvodi upotrebom markera – flomastera koji se lako ispire pod vodom.

Broj prijavljenih polaznika za svaku radionicu ograničen je na 20 osoba. Ulaz na sva događanja i radionice je besplatan.

Na radionice se možete prijaviti na broj telefona 052/726-582 ili putem e-maila: ivan@muzej-lapidarium.hr, dina@muzej-lapidarium.hr

– – –

Mirela Hutinec

(Vukovar, 1972.), arheologinja. Nakon svršetka studija 1997. zapošljava se u Gradskom muzeju Vukovar kao kustosica i voditeljica Arheološke zbirke Vukovar. Od 2001. pridružuje se prof. dr. sc. Aleksandru Durmanu na projektu istraživanja “Vučedola”, a od otvorenja Muzeja vučedolske kulture 2015. njegova je ravnateljica te promicateljica arheološke baštine hrvatskog Podunavlja. Sudjelovala je u brojnim arheološkim istraživačkim timova u Hrvatskoj i inozemstvu, na različitim lokacijama koji pokrivaju sva arheološka razdoblja. Voditeljica je cijelog niza zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja na području Vukovara. Autorica ili koautorica je brojnih izložbi, predavanja i javnih nastupa o rezultatima svojih istraživanja. S kolegama i kolegicama priređuje brojne interaktivne pedagoško-andragoške radionice za sve dobne skupine, s naglaskom na djecu i mlade, kojima se od najranijih dana školovanja nastoji predočiti značenje vučedolske kulture i stvoriti svijest o važnosti kulturne baštine. Promiče rad kreativnih-kulturnih industrija u što su uključeni brojni kreativni sugrađani, umjetnici i obrtnici koji na vlastiti način interpretiraju vrijednosti vučedolske kulture i pridonose promicanju arheološke i kulturne baštine hrvatskog Podunavlja.

O arheološkom lokalitetu Vučedol i vučedolskoj kulturi

U vremenu između 3000. – 2500. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu zaposjela indoeuropska populacija koju danas znamo pod imenom vučedolska kultura. Naziv je dobila po eponimnom lokalitetu Vučedol koji se nalazi četiri kilometara nizvodno od današnjeg grada Vukovara. Ovaj položaj nastanjen je već od neolitika te je više-manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest odnosno do kasnog brončanog doba. Vrijeme između 3000. – 2500. godine pr. Kr. najintenzivnije je razdoblje njegove egzistencije i u tom je periodu svakako najznačajnije europsko središte. Razdoblje je to i prve pojave pisma i ustroja država. Vučedolska kultura istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu („Doba piramida“) i ranoj Troji (I i II). Svoj je visoki standard isprva ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra, oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe, što je ujedno i prvo serijsko lijevanje koje poznajemo. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu. Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe. U svom vrhuncu, ova je kulturna pojava potpuno ili djelomično pokrivala 14 današnjih europskih država – Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj. Prva arheološka istraživanja Vučedola datiraju još iz 1897. godine, a sva dosadašnja arheološka iskopavanja mogu vrlo detaljno rekonstruirati svakodnevni život i običaje kroz četiri kulturna razdoblja (badenska, kostolačka, vučedolska i vinkovačka kultura) od kojih je pravi vrhunac intenziteta naseljavanja Vučedol postigao upravo za vrijeme vučedolske kulture (3000. – 2500. pr. Kr.).

– – –

Program je ostvaren sredstvima Grada Novigrada – Cittanova i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Design by Oleg Šuran