Muzej – Museo Lapidarium osnovan je 2016. i otada djeluje kao medij kulture i umjetnosti. Bez obzira na to što je namjenski izgrađen radi stalnog postava vrijedne zbirke Lapidarij, od samih očetaka pažnja je posvećena popuni njegova fundusa. Tijekom ovih dvadeset godina muzejski fundus formirao je četiri zbirke, koje su nastale i rasle zahvaljujući donacijama, akvizicijama ili produkcijama projekata umjetnika i umjetnica koji su u muzeju ili galeriji Rigo izlagali. Stoga smo, obljetnici u čast, aktivnosti izložbenog programa posvetili muzejskom fundusu. Riječ je o vizualno artikuliranim konceptima kojima se muzejske zbirke sagledavaju izvan tradicionalnih okvira „sakupljanja i čuvanja“, afirmirajući ih kao višeznačne umjetničke i kulturne fenomene. Time muzejska građa ne postoji samo kao kulturno dobro ili estetski artefakt, nego istovremeno i kao nositelj brojnih narativa. Jedan od njih je i način na koji se pribavlja muzejska građa. Usredotočili smo se na donacije i akvizicije, na procese koji ostaju naoko u pozadini javnog djelovanja, ali presudno određuju identitet muzeja i dinamiku rasta fundusa. Tako smo učinili zato što donacije pojedinaca govore o povjerenju i prepoznavanju muzeja kao mjesta trajne pohrane, stručne obrade i prezentacije, dok akvizicije svjedoče o promišljenim kustoskim odlukama i strateškom razvoju zbirki. Upravo takvim pristupima većinom su formirane i naše zbirke, što je i neposredni povod za dvije izložbe kojima supostavljamo doniranu i otkupljenu građu, i to spajanjem različitih radova, tehnika, materijala ili autora u nove tematske sklopove i dijaloške okvire.
Ivan Kožarić, Naslućivanje, 2006 MML-54-56
NATURA CULTA
Svijet oko nas tradicionalno se opisuje kao sklad prirodnih i društvenih sustava, kao mreža odnosa u kojoj se životni procesi i kulturne prakse neprestano dodiruju. Izložba NATURA CULTA usmjerava pogled prema tim odnosima, otvarajući prostore međuigre u kojem se priroda i kultura pojavljuju kao uzajamno oblikovne cjeline. Stoga izložbeni prostor muzeja postaje mjestom dijaloga među umjetničkim djelima, predmetima, autorima i publikom, mjesto u kojem se, između ostaloga, grafički listovi susreću sa suvremenim instalacijama, crteži s fotografijama, skulpture sa starim razglednicama, filatelističke marke s plakatima.
Marčelo Brajnović, Autoportret sa odrezanom živom smokvom bilicom, 1991, MML-293
Pratimo tematske i vizualne dijaloge u kojima se pejzaž pojavljuje kao prostor doživljaja i sjećanja, fotografija bilježi prolaznost svjetla, stare razglednice povijesnu svakodnevnicu, dok slike i crteži naglašavaju trajanje gesta i linija. Nadalje, krajobraz se otkriva kao prostor raspoloženja, tišine i kretanja, kao mjesto povratka koje oblikuje pogled jednako koliko ga i prima. Životinje ulaze u prostor igre, bliskosti i simboličkih značenja, od urbanih prizora do stiliziranih likova i alegorijskih situacija koje prizivaju nježnost, ali i duhovitost i šaljivost. Predmeti, dokumenti i povijesni motivi unose slojeve ekonomije, vjerovanja i kolektivnog pamćenja, dok materijali poput drva, papira, zlata i tkanine oblikuju prirodu kao kulturni zapis i trag ljudske ruke.
KUD Šikuti Machine, Vogrda, 2011., MML-212
Suptilne reference među izloženim radovima stvaraju ritam kojim se NATURA CULTA otkriva kao prostor susreta u kojem priroda i kultura djeluju kao isprepleteni procesi, kao zajedničko polje iskustva koje se stalno iznova čita, pamti i preoblikuje. Izložba oblikuje mrežu odnosa između autora, materijala, tehnika i vremena, podsjećajući da svaka gesta promatranja ujedno sudjeluje u svijetu koji promatra.
Silvia Potočki, Cotinus Coggygria #2, 2019. MML-545
Izlaže se muzejska građa iz zbirki Kulturno-povijesna, Plakata i Galerije Rigo.
Album poštanskih maraka iz razdoblja Tršćanskog pitanja od 1945. do 1953., MML-804
